IRAN PRIJETI PRESIJECANJEM PODVODNIH OPTIČKIH KABLOVA

Iran aktivno prijeti ili upozorava na mogućnost presijecanja ili kontrole podvodnih optičkih kablova u Hormuškom moreuzu. Ovo nije samo hipotetska prijetnja – u aprilu i maju 2026. iranski mediji (kao Tasnim) su objavili mape kablova, istakli njihovu ranjivost i predložili da Iran preuzme kontrolu, naplaćuje dozvole i naknade kompanijama.

Ovo se dešava u kontekstu rata/sukoba s Izraelom/SAD-om i tenzija s Zaljevskim državama, gdje Iran koristi Hormuz kao “digitalni chokepoint” slično naftnom.

Značaj ovih kablova

Podvodni optički (fiber-optic) kablovi nose oko 99% globalnog internet saobraćaja i ogroman dio međunarodnih finansijskih transakcija (procjene idu i do 10 biliona dolara dnevno).

U Hormuškom moreuzu prolazi više ključnih sistema (npr. AAE-1, FALCON, Gulf Bridge International, TGN-Gulf i drugi – ukupno se spominje 7–17 kablova ovisno o računanju).

Oni povezuju:

  • Aziju (Indija, jugoistočna Azija)
  • Zaljevske zemlje (UAE, Saudijska Arabija, Katar, Bahrein…)
  • Evropu (preko Egipta ili drugih ruta)

Za Zaljevske zemlje su kritični jer podržavaju:

  • Cloud computing i AI infrastrukturu (velike investicije UAE i Saudijske u diversifikaciju od nafte).
  • Bankarstvo, SWIFT, enterprise mreže.
  • Vladine i vojne komunikacije.

Ako bi više kablova bilo presječeno istovremeno, moglo bi doći do ozbiljnih prekida u Zaljevu, poremećaja u Evropi-Azija saobraćaju i ekonomskih šteta.

Iran tvrdi da bi njihova mreža bila manje pogođena jer koriste druge rute.

Zašto je to realna prijetnja?

  • Moreuz je plitak (150–200 m) na nekim mjestima → lako dostupan za mine, diverzante, male podmornice ili brodove.
  • Kablovi su ranjivi (iako su oklopljeni i zakopani, popravka traje sedmicama/mjesecima).
  • Do sada nisu presječeni u ovom sukobu, ali su već bili napadi na data centre u Zaljevu.

Iran ih koristi kao asimetrično oružje za odvraćanje – slično prijetnjama blokadom naftnog saobraćaja (20% svjetske nafte).Ukratko: Da, prijetnje postoje i ozbiljne su. Ovi kablovi su “nevidljivi” kičmeni stub globalnog interneta i ekonomije, pa bi njihovo oštećenje imalo daleko veće posljedice od “samo” sporog neta u regionu. Situacija se prati u kontekstu šireg sukoba.