Ko je Péter Magyar novi predsjednik Mađarske ?

Rođen je 16. marta 1981. godine, po zanimanju je advokat, bivši diplomata i političar. On je vođa desnocentrističke stranke Tisza (Stranka poštovanja i slobode) i ostvario je ubjedljivu pobjedu na parlamentarnim izborima u aprilu 2026. godine, čime je okončana 16-godišnja vladavina Viktora Orbána i postao sljedeći premijer Mađarske.

Rani život i obrazovanje: Rođen je u Budimpešti u istaknutoj advokatskoj porodici. Studirao je pravo na Katoličkom univerzitetu Pázmány Péter (diplomirao 2004. godine) i proveo je neko vrijeme na Univerzitetu Humboldt u Berlinu preko Erasmus programa.

Počeo je u korporativnom pravu i pridružio se Fideszu (Orbanovoj stranci) kao univerzitetski student početkom 2000-ih. Radio je kao diplomata u Briselu (bavio se poslovima EU) dok je njegova tadašnja supruga napredovala u politici. Po povratku u Mađarsku, obavljao je visoke funkcije u državnim institucijama, uključujući državnu banku i šefa agencije za studentske kredite

Politički uspon

Magyar je bio dugogodišnji član Fidesza i Orbánov obožavatelj (čak je imao Orbánovu fotografiju na zidu svoje dječje spavaće sobe tokom postkomunističke tranzicije). Raskinuo je s režimom početkom 2024. godine usred velikog skandala koji je uključivao predsjedničko pomilovanje u slučaju prikrivanja zlostavljanja djece, što je dovelo do ostavke njegove bivše supruge.

Preuzeo je uspavanu Tisza stranku, brzo izgradio masovni antikorupcijski, pro-EU/NATO i pro-pravni pokret kroz turneje širom zemlje i snažne vještine korištenja društvenih medija/komunikacije. U junu 2024. godine, Tisza je iznenadio sve osvojivši oko 30% na izborima za Evropski parlament. Ovaj zamah je kulminirao pobjedom na nacionalnim izborima u aprilu 2026. godine sa dvotrećinskom većinom.

Madyar se transformisao od insajdera režima u Orbánovog najefikasnijeg izazivača u rekordnom roku, pozicionirajući se kao reformator desnog centra fokusiran na borbu protiv korupcije i obnavljanje odnosa Mađarske sa EU.

Ključne politike Tisza stranke

Iz njenog izbornog programa iz februara 2026. pod sloganom “Funkcionalna i humana Mađarska” fokusiraju se na borbu protiv korupcije, vraćanje vladavine prava, oslobađanje sredstava EU i poboljšanje javnih usluga, uz zadržavanje stava desnog centra, proevropskog, ali usmjerenog na suverenitet.

Osnovni prioriteti: Borba protiv korupcije i institucionalna reforma — Boriti se protiv “mafijaške države”, osigurati potpunu transparentnost u javnim ugovorima, pridružiti se Evropskom javnom tužilaštvu (EPPO), ojačati nezavisnost pravosuđa i povratiti pogrešno potrošen javni novac. Stvoriti nezavisni ured za borbu protiv korupcije i revidirati prošle nabavke.

Odnosi i fondovi EU — Vratiti povjerenje s EU i NATO-om kako bi se oslobodile zamrznute milijarde sredstava EU (~17-18 milijardi eura). Koristiti ova sredstva za zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, transport i podršku poslovanju. Cilj je pridružiti se eurozoni do 2030. (ispuniti kriterije iz Mastrihta) i okončati ulogu Mađarske kao “kvaritelja” EU.

Ekonomija i porezi — Smanjiti porez na dohodak za osobe sa niskim i srednjim primanjima (npr. smanjiti minimalnu platu sa 15% na 9%), uvesti porez na bogatstvo od 1% na imovinu iznad ~2,6-3 miliona eura, smanjiti PDV na zdravu hranu i lijekove, povećati penzije i porodične dodatke, te povećati plate u obrazovanju, zdravstvu i socijalnom sektoru. Dati prioritet mađarskim preduzećima i radnicima u odnosu na oligarhe i multinacionalne kompanije.

Vanjska politika i sigurnost:

Lojalna članica NATO-a i EU; obnoviti saveze i povećati odbrambene izdatke (prema ciljevima NATO-a).

Zadržati ogradu na južnoj granici, odbaciti obavezne migracijske kvote EU i Migracijski pakt.
Smanjiti energetsku ovisnost o Rusiji (cilj 2035.), podržati dugoročno pristupanje Ukrajine EU (na osnovu zasluga, s referendumom), ali bez oružja/trupa i dati prioritet mirovnim pregovorima. Jačanje saradnje V4 (srednjeevropske zajednice).

Ostala područja:

Sloboda medija: Kraj državne propagande, reforma javnih medija radi neutralnosti.
Pro-porodične i socijalne politike s elementima jednakih mogućnosti.
Opći ton: Pragmatična “promjena režima” usmjerena na kompetenciju, transparentnost i “funkcionalnu i humanu” Mađarsku, a ne na radikalne lijevo-desne promjene.

Tisza se pozicionira kao desno-centristička i konzervativna po nacionalnim pitanjima (granice, suverenitet, porodica), ali liberalna/proevropska po pitanju vladavine prava, borbe protiv korupcije i zapadnih integracija. Sa svojom supervećinom, sada može početi s njihovom primjenom.

Da li će novoizabrani predsjednik ispoštovati svoja obećanja i vratiti se na proeuropski put preostaje nam da vidimo u narednom periodu.